Trening djece

Trening djece i mladih sportaša

Trening djece i mladih sportaša: stručne smjernice za trenere

Zašto je važno pravilno planirati trening djece?

Sport s odgovarajućim sustavom treninga i natjecanja djeci omogućava zadovoljavanje brojnih bioloških motiva i psiholoških potreba.

Nadarenoj djeci sport pruža priliku da potvrde svoje stvaralačke potencijale, ali samo ako je trening primjeren dobi, razini razvoja i individualnim obilježjima.

👉 Ključna uloga trenera: pronaći za svako dijete „pravi sport“ u kojem ima najveće šanse za uspjeh i zadovoljstvo.

Temeljne smjernice rada s djecom i mladima

  • Trening mora razvijati naviku redovitog učenja i vježbanja.
  • Fokus je na doživljaju i osjećaju uspjeha, a ne na pukom rezultatu.
  • Svaki trening mora biti želja djeteta, a ne nametnuta obveza roditelja ili trenera.
  • Trening nikada ne smije biti na štetu školskog obrazovanja ili slobodnog vremena.
  • Talent treba uvažavati, ali uspjeh dolazi samo kroz sustavan i dugoročan rad.
  • Trening je odgojni i edukacijski proces → gradi „zdravu ličnost“, razvija tehniku, taktiku i kondicijske sposobnosti.

Dugoročni razvoj i faze treninga

Razvoj mladih sportaša provodi se u skladu s kronološkom, anatomskom, biološkom i sportskom dobi.
Suvremena metodika preporučuje dugoročni, progresivni pristup koji se provodi kroz jasno definirane faze:

  1. Inicijacija (6–10 g.)
  • Fokus na igru i sudjelovanje, a ne na pobjeđivanje.
  • Učiti osnovne motoričke vještine: trčanje, skakanje, hvatanje, bacanje, ravnoteža, plivanje.
  • Razvijati fleksibilnost, koordinaciju i maštovitost.
  • Uporaba prilagođene opreme (niži koš, lakša lopta).
  1. Oblikovanje sportaša (11–14 g.)
  • Poboljšavanje i automatizacija osnovnih vještina.
  • Upoznavanje s osnovnim taktikama i strategijama.
  • Uvođenje opće jakosti kroz vježbe s vlastitim tijelom i laganim rekvizitima.
  • Razvoj aerobnog kapaciteta i postupno uvođenje anaerobnog treninga.
  • Natjecanja su prisutna, ali bez prevelikog naglašavanja rezultata.
  1. Specijalizacija (15–18 g.)
  • Veći volumen i intenzitet specifičnih treninga.
  • Fokus na dominantne motoričke sposobnosti za odabrani sport.
  • Progresivni razvoj snage, brzine, anaerobnih kapaciteta.
  • Usavršavanje tehničko-taktičkih znanja.
  • Psihološka priprema, vizualizacija i mentalni trening.
  1. Vrhunska izvedba (19+ g.)
  • Realizacija punog potencijala kroz planiran, znanstveno utemeljen trening.
  • Sportaš postiže vrhunsku izvedbu tek nakon što je prošao sve razvojne faze.

Višestrani razvoj vs. rana specijalizacija

  • Rana specijalizacija → brzo donosi rezultate u mlađim kategorijama, ali često vodi u pretreniranost, ozljede, gubitak motivacije i prerani prekid karijere.
  • Višestrani razvoj → stvaranje čvrstih temelja kroz raznovrsne vještine i sportove → dokazane bolje dugoročne performanse i manji rizik od izgaranja.

🔎 Studije (Harre, 1982; Nagorni, 1978):

Najbolji sportaši u pravilu su prošli široku bazu sportova do 14–15 g., a specijalizaciju započeli u srednjoj adolescenciji.
Najveći seniorski uspjesi povezani su s kasnijim ulaskom u specijalizaciju.

Razvoj osnovnih motoričkih sposobnosti

Koordinacija

  • Učiti tehniku od najranije dobi.
  • Neprestano uvoditi nove i zahtjevne vježbe.
  • Vježbe provoditi u tri razine:
  1. Naučiti kretanje
  2. Izvoditi ga u određenom tempu
  3. Prilagođavati ga promijenjenim uvjetima

Izdržljivost

Brzina

  • Izvoditi naučene pokrete brže od prosječne brzine.
  • Postupno prelaziti od jednostavnih na složenije vježbe.
  • Povezivati brzinu s tehnikom sporta.
  • Pauze između ponavljanja: 1–3 min.

Snaga

  • Prije početka → obavezni ortopedski pregled.
  • Naglasak na opći razvoj mišićnog sustava.
  • Postupna progresija: brzinska snaga → izdržljivost u snazi → maksimalna snaga.
  • Vježbe uvijek pravilno naučiti prije dodavanja opterećenja.

Fleksibilnost

  • Dinamičko istezanje od 6. godine, intenzivniji trening fleksibilnosti 10–13 g.
  • Kombinirati razvoj fleksibilnosti i snage.
  • Fokus na specifične zglobove relevantne za sport.

Praktične smjernice za trenere

  1. Planirati dugoročno, a ne tražiti brze rezultate.
  2. Razvijati višestrane temelje prije specijalizacije.
  3. Paziti na ravnotežu treninga, škole i slobodnog vremena.
  4. Kontrolirati opterećenje i osigurati regeneracijske tjedne.
  5. Uvažavati individualne razlike (biološka, anatomska, sportska dob).
  6. Redovito provoditi liječničke preglede.
  7. Trening mora uvijek biti zabavan i motivirajući.

Zaključak

Dugoročni razvoj djece i mladih sportaša mora biti usmjeren na svestranost, postupnost i prilagodbu individualnim potrebama.
Prerano forsiranje rezultata vodi do ozljeda, psihološke iscrpljenosti i odustajanja, dok raznolik, znanstveno utemeljen i motivirajući trening stvara temelje za vrhunski sportski uspjeh i zdrav životni stil.

Napisao: Marino Bašić

Fitnes Akademija
Scroll to Top