Strongman trening – Uvod
U zadnje vrijeme sve su popularnija natjecanja Strongman u kojima je cilj da natjecatelji podižu različite terete poput kamionskih guma, željeznih kovčega, vuku kamione, betonske kugle i slične druge stvari.
Za razliku od dvoručnih i jednoručnih utega (bučica) koje su napravljene na takav način da ih vježbač može lakše podići, ovdje je sve napravljeno da bi natjecateljima otežalo izvođenje.
Uzmimo za primjer uteg težine 100 kilograma i stol, frižider ili betonsku kuglu iste težine. Velik broj osoba koje duže vremena treniraju u teretani biti će u mogućnosti podići uteg, ali samo manji broj će moći podići ovo drugo. Još je teže ako se mora nositi. Razlog je u toma da je sve što je nespretno i nepravilno napravljeno puno teže za primiti i nositi, te se uključuju neke druge mišićne skupine koje služe kao stabilizatori.
Od ovakvog načina treninga korist mogu imati sportaši koji će puno brže napredovati u razvoju snage, ali i rekreativci pod uslovom da nemaju nekih problema s lokomotornim aparatom od prije (problemi s kralježnicom, koljenima i sl).
Načini treninga
Ukratko ćemo navesti i objasniti neke metode treninga koje koriste natjecatelji u Strongman natjecanjima, a koje može koristiti bilo tko u treningu. Možda će jedino manji problem predstavljati pronaći i smjestiti neke od ovih rekvizita.
Gume
To se odnosi na automobilske ili kamionske gume različitih težina. Na svakom odlagalištu se mogu pronaći stare gume koje nam mogu poslužiti u treningu.
Za izvođenje vježbi okretanja guma potrebne su nam gume težine 100 – 300 kilograma, dok će nam za različita vučenja i guranja poslužiti gume težine 25 – 50 kilograma.
Kod okretanja gume izvodimo kretnju sličnu mrtvom dizanju, jedino što nakon podizanja do kukova nastavljamo pokret prema gore tj. ulazimo malo pod gumu da bi je mogli okrenuti. To onda u biti liči na kretnju nabačaja i izbačaja kod klasičnog dizanja utega (weightlifting).
Preporučuje se izvoditi 3 – 4 serije sa 5 – 10 ponavljanja sa lakšim gumama dok se kod težih može izvoditi 2 – 3 ponavljanja.
Gume se također mogu vući po podu poput sanjki (sled dragging), sa užetom. Kretati se možemo prema naprijed, unatraške, sa iskoracima, trčati, raditi vježbe povlačenja za leđa, trapeziuse, ramena i slično.
Vreće s pijeskom
O treningu s vrećama pijeska nećemo puno jer je nedavno o njemu napravljen cijeli članak. Možemo reći da je to jedna vrlo zanimljiva i zahtjevna metoda treninga koja sav uloženi trud vraća mnogostruko više.
Čekići
U kombinaciji sa gumama se mogu koristi i čekići. Čekići različitih težina 3 – 15 kilograma se mogu koristiti u takvom treningu. Izvode se različiti udarci čekićima po gumama s time da se mora obratiti pažnja kad se udari po gumi kad se čekić vraća da ne bi došlo do ozljeda.
Trening s čekićem razvija cijelo tijelo, a poglavito trup.
Debla (log lift) i bačve (keg)
S različitim drvenim predmetima poput debla i panjeva se također mogu provoditi slične vježbe kakve se provode s vrećama s pijeskom. Različita dizanja, vučenja, nošenja, hodanja u iskoracima s deblom i sl. Neki vježbači čak znaju napraviti rupe na deblima da imaju bolji hvat. Slično je i sa bačvama (od pive) u koje se stavi određena količina vode te je na taj način otežano dizanje jer se vode prelijeva unutar bačve.
Strongman trening – Zaključak
Na kraju, kada je Strongman trening u pitanju, možemo zaključiti da sve navedeno spada u trening s prirodnim objektima koji nas okružuju. Ne moramo se čak niti držati navedenih rekvizita nego možemo uključiti maštu i uzeti ono što nam je pri ruci i s time napraviti trening. To nas sve vraća u prošlost kada nije bilo skupocjenih fitness centara, aparata i trenažera koji su dizajnirani da aktiviraju pojedini mišić ili mišićnu grupu, a opet su ljudi bili snažni, a možda i snažniji nego danas.
Čak dolazimo do jedne zanimljive misli, a to je da su u prošlosti ljudi više fizički radili što im je bio trening, a da to nisu niti znali dok u današnje moderno vrijeme ljudi u slobodno vrijeme treniraju da bi zadovoljili potrebu za fizičkim radom, a samim time i pozitivno utjecali na vlastito zdravlje.
Napisao: Marino Bašić, prof. kineziologije
