Periodizacija

Periodizacija u sportskom treningu

Periodizacija u sportskom treningu – vodič za trenere

Periodizacija je jedan od temeljnih pojmova u sportskom treningu i nezaobilazan alat svakog ozbiljnog trenera. Radi se o sustavnom planiranju i programiranju treninga kojim se trenažni proces dijeli na različita vremenska razdoblja (cikluse) s jasno definiranim ciljevima i zadacima.

Cilj je optimalno razvijati sposobnosti sportaša i osigurati da njegova sportska forma dosegne vrhunac u najvažnijem trenutku – tijekom ključnih natjecanja.

Planiranje i programiranje treninga

Planiranje treninga je upravljanje cijelim procesom sportske pripreme. Uključuje:

  • definiranje ciljeva i zadataka,
  • određivanje vremenskih ciklusa (periodizacija),
  • organizaciju resursa (tehničkih, materijalnih i kadrovskih).
  • Programiranje treninga je operacionalizacija plana – izbor metoda, sredstava, opterećenja i sadržaja rada. Ono određuje kako će se planirani ciljevi konkretno provoditi u praksi.

🔑 Zašto je važno?

Bez kvalitetnog plana i programa trening postaje stihijski, teško je pratiti napredak i prilagođavati opterećenja, a rizik od pretreniranosti i ozljeda značajno raste.

Što je periodizacija?

Periodizacija označava podjelu trenažnog procesa na vremenske cikluse različitog trajanja – od višegodišnjih planova do pojedinačnih treninga.

Glavni ciljevi periodizacije:

  • postizanje vrhunca sportske forme u ključnom trenutku,
  • ravnomjerno i optimalno razvijanje svih sposobnosti,
  • sprječavanje stagnacije i preopterećenja,
  • osiguravanje balansa između opterećenja i oporavka.

Razine periodizacije

Dugoročno planiranje (višegodišnji ciklus)

Odnosi se na cijelu sportsku karijeru ili dvoolimpijski ciklus (8 godina).
Prema Matvejevu (1977) razlikujemo tri etape:

Bazična priprema – razvoj temeljnih sposobnosti i početak sportske specijalizacije.

Maksimalna realizacija – sportska specijalizacija i dostizanje najboljih rezultata.

Produžena karijera – održavanje postignute razine i prevencija pada forme.

➡️ Dugoročno planiranje uzima u obzir dob sportaša, fiziološke specifičnosti i razvojne mogućnosti.

  1. Srednjoročno planiranje (olimpijski ciklus – 4 godine)

Najčešće se veže uz olimpijske pripreme.

  1. i 2. godina – naglasak na bazičnoj pripremljenosti i učenju novih tehničko-taktičkih elemenata.
  2. godina – testira se model treninga i natjecanja predviđen za olimpijsku godinu.
  3. godina – završna faza, program je maksimalno specifičan i cilja vrhunsku sportsku formu na ključnom natjecanju.

3. Kratkoročno planiranje (godišnji ciklus)

Osnovna jedinica periodizacije u praksi. Sastoji se od jednog ili više makrociklusa, a svaki makrociklus ima tri perioda:

  • Pripremni period – razvoj opće i specifične pripreme.
  • Natjecateljski period – održavanje i usmjeravanje forme.
  • Prijelazni period – aktivni odmor, regeneracija.

Varijante:

  • jednociklusna periodizacija – jedan glavni vrhunac godišnje,
  • dvociklusna – dva vrhunca,
  • trociklusna – tri natjecateljska vrhunca (npr. zimska, ljetna i jesenska sezona).
  1. Tekuće planiranje (mezociklusi)

Traju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci i omogućuju detaljniju razradu sadržaja.
Primjeri mezociklusa:

  • bazične pripreme,
  • specifične pripreme,
  • natjecateljski mezociklusi,
  • regeneracijski mezociklusi.
  1. Operativno planiranje (mikrociklusi, dani i treninzi)
  • Mikrociklus traje najčešće 7 dana i uključuje raspored treninga i odmora. Može biti: ordinarni, udarni, relaksacijski, natjecateljski.
  • Trenažni dan obuhvaća jedan ili više treninga.
  • Pojedinačni trening je osnovna jedinica periodizacije, strukturiran u 4 dijela: uvodni, pripremni, glavni i završni.

Primjer planiranja godišnjeg ciklusa

Pripremni period

  • Faza 1 – opća priprema: velik volumen, nizak intenzitet (npr. trčanje na duge staze, fitness programi).
  • Faza 2 – bazična priprema: srednji volumen, veći intenzitet (intervali, rad sa 70–85% opterećenja).
  • Faza 3 – situacijska priprema: mali volumen, visok intenzitet, specifične vježbe i natjecanja.

Natjecateljski period

  • održavanje forme kroz specifične i tehničko-taktičke treninge, s intenzitetom 80–100%.
  • Prijelazni period
  • aktivni odmor, rekreativne aktivnosti, obnova psihofizičkih kapaciteta.

Ključne značajke dobro konstruiranog plana

  • Ciljna usmjerenost – jasno definirani ciljevi,
  • Unutarnja povezanost – sklad između elemenata plana,
  • Fleksibilnost – mogućnost prilagodbe,
  • Ekonomičnost – optimalno korištenje resursa,
  • Strukturna preglednost – razumljiv i logičan raspored.

Zaključak

Periodizacija je temelj suvremenog sportskog treninga. Njome treneri:

  • osiguravaju da sportaš bude u vrhunskoj formi u pravom trenutku,
  • omogućuju progresivan razvoj sposobnosti,
  • balansiraju opterećenja i oporavak,
  • sprječavaju pretreniranost i ozljede.

Za uspjeh je ključno da periodizacija bude znanstveno utemeljena, individualno prilagođena i kontinuirano praćena.

Napisao: Marino Bašić

Fitnes Akademija
Scroll to Top