Gluten – mitovi, činjenice i stvarne zdravstvene posljedice
U posljednjem desetljeću svijet je doživio pravi „boom“ bezglutenskih proizvoda. Police trgovina pune su grickalica, kruhova, tjestenina i kolača s oznakom gluten-free, a marketinške kampanje često ih predstavljaju kao sinonim za zdravlje. Međutim, je li gluten zaista opasan ili je riječ o još jednoj prehrambenoj pomodnosti?
Što je zapravo gluten?
Gluten je skup biljnih proteina (gliadin i glutenin) koji se nalaze u žitaricama poput pšenice, ječma i raži. On daje elastičnost tijestu, omogućuje mu da raste i formira meku strukturu kruha. Dakle, bez glutena nema ni pahuljastih peciva, ni sočnih kolača.
S prehrambenog stajališta, gluten sam po sebi nije problematičan – riječ je o običnom proteinu, sličnom mnogim drugim koje svakodnevno unosimo. Problem nastaje jedino kod osoba čiji organizam ne podnosi gluten.
Zašto je gluten postao „neprijatelj broj 1“?
Gluten je demoniziran iz nekoliko razloga:
- Marketinška manipulacija – prehrambena industrija je prepoznala priliku. „Gluten-free“ etiketa često povećava cijenu proizvoda i do tri puta, iako je nutritivna vrijednost istih nerijetko niža.
- Iskustva pojedinaca – mnogi ljudi izvještavaju da se osjećaju bolje nakon izbacivanja glutena. Najčešće to nije zbog glutena, već zato što istodobno smanjuju unos industrijske hrane, brze hrane, slatkiša i rafiniranih proizvoda.
- Influenceri i samoprozvani stručnjaci – dodatno su pojačali percepciju da je gluten štetan za svakoga, iako znanost kaže drugačije.
U stvarnosti, većina ljudi koja se „osjećala bolje“ na bezglutenskoj dijeti, zapravo je počela jesti više voća, povrća, orašastih plodova, mesa i prirodnih namirnica – što bi imalo pozitivan učinak neovisno o glutenu.
Kada gluten zaista predstavlja problem?
Bezglutenska prehrana je nužna i doživotna terapija u sljedećim stanjima:
Celijakija
- Autoimuna bolest kod koje gluten izaziva imunološku reakciju i oštećenje tankog crijeva.
- Posljedica: atrofija crijevnih resica → loša apsorpcija hranjivih tvari → anemija, gubitak težine, umor, probavni problemi.
- Pogađa oko 1% populacije (u Hrvatskoj oko 1 na 460 osoba).
- Dijagnoza: biopsija tankog crijeva i serološki testovi (antitijela na tkivnu transglutaminazu).
Alergija na pšenicu
- Rijetka (oko 0,1% populacije, češće kod djece).
- Imunološki sustav reagira na proteine iz pšenice → osip, otežano disanje, probavne tegobe.
- Zahtijeva izbjegavanje pšenice, ali ne nužno i svih žitarica koje sadrže gluten.
Ne-celijakijska preosjetljivost na gluten
- Nije autoimuna bolest ni alergija.
- Simptomi: nadutost, bol u trbuhu, glavobolje, umor.
- Dijagnoza je isključiva (kada se eliminiraju celijakija i alergija na pšenicu).
- Prema istraživanjima, manje od 25% ljudi koji vjeruju da su intolerantni na gluten to zapravo jesu.
Kako razlikovati celijakiju od intolerancije?
Celijakija → ozbiljno oštećenje crijeva, potvrđuje se medicinskim testovima, zahtijeva strogu i trajnu eliminaciju glutena.
Intolerancija → subjektivni simptomi bez trajnog oštećenja crijeva, dijagnoza se temelji na eliminacijskoj dijeti i praćenju simptoma.
Alergija → klasični imunološki odgovor (antitijela IgE), s rizikom ozbiljnih reakcija.
Važno: simptomi poput nadutosti ili umora nisu sami po sebi dokaz intolerancije. Često su rezultat loših prehrambenih navika ili drugih probavnih problema.
Mitovi o glutenu
„Gluten deblja.“
– Ne, deblja višak kalorija. Gluten je samo protein.
„Svi bi trebali izbaciti gluten.“
– Ne postoji znanstveni dokaz da gluten šteti zdravim osobama.
„Bezglutenski proizvodi su zdraviji.“
– Često nisu – mnogi bezglutenski keksi ili kruhovi imaju više šećera, soli i masti da bi nadoknadili okus i teksturu.
Što zapravo donosi „gluten-free“ prehrana kod zdravih ljudi?
Pozitivni učinci koje ljudi prijavljuju najčešće dolaze od:
- manjeg unosa prerađene hrane, brze hrane i pekarskih proizvoda,
- povećanog unosa voća, povrća, cjelovitih i prirodnih namirnica,
- smanjenog unosa aditiva, soli i šećera.
Dakle, ne radi se o glutenu, već o promjeni prehrambenog obrasca.
Zaključak – je li gluten problem?
- Gluten je siguran za veliku većinu populacije.
- Stroga bezglutenska dijeta potrebna je samo osobama s celijakijom, alergijom na pšenicu ili dokazanom intolerancijom.
- Za sve ostale, izbacivanje glutena nema smisla i može dovesti do nepotrebnih nutritivnih deficita.
👉 Umjesto slijepog izbjegavanja glutena, puno važnije je:
- smanjiti unos industrijski prerađene hrane,
- jesti raznoliku i cjelovitu prehranu,
- paziti na unos kalorija i ravnotežu makronutrijenata.
Drugim riječima: problem nije gluten, nego loše prehrambene navike.
Napisao: Marino Bašić
