Fizička aktivnost u trećoj životnoj dobi

Fizička aktivnost u trećoj životnoj dobi

Fizička aktivnost u trećoj životnoj dobi iznimno je bitna. U članku pred vama obradit ću glavne aspekte ove teme.

Uvod

Starenje je neizbježan proces koji se događa u organizmu.
Odumiranje ćelija u organizmu u cjelini je prirodan proces i osobina svih živih bića.
Populacija starih ljudi u svijetu je sve veća!
Dan starih osoba se obilježava 1. Listopada.

Procesi starenja

Kronološko starenje – broj godina proteklih od rođenja osobe
Biološko starenje – promjene, razvoj, usporavanje i opadanje funkcija organizma s vremenom
Psihološko starenje – promjene u psihičkim funkcijama, vlastita percepcija i prilagodba ličnosti na starenje
Socijalno starenje – promjene u odnosu pojedinca koji stari, obitelji i društva u kojem živi.

Fizičke aktivnost I uloga u očuvanju zdravlja kod osoba treće životne dobi

Definicija:

SZO definira osobu koja u tijeku jedne sedmice posveti manje od 90 minuta aktivnostima koje ubrzavaju rad srca, izazivaju osjećaj vrućine i dovode do kratkotrajnog gubitka daha, kao fizički neaktivnu osobu. Pod pojmom fizička aktivnost podrazumijeva se svaki rad mišićno – koštanog sustava koji troši energiju iznad stanja mirovanja, a obuhva aktivnosti u slobodnom vremenu, rekreaciju, profesionalnu djelatnost, obavljanje kućanskih poslova i druge aktivnost.

Uloga:

je prikazati značaj fizičke aktivnosti kod osoba treće životne dobi kroz osnovne karakteristike pojedinih aktivnosti koje se preporučaju u ovoj životnoj dobi i njihov benefit na zdravlje osoba treće životne dobi.

Fizičkom aktivnošću se:

  • povećava otpotnost organizma
  • smanjuje se rizik od nastanka mnogih oboljenja (bolesti srca i cirkulatornog sustava, šećerne bolesti, karcinoma-posebno karcinoma debelog crijeva).
  • smanjuje se rizik od nastanka osteoporoze
  • smanjuje se razina sećera i kolestora u krvi
  • smanjuje se stres i mogućnost nastanka depresije
  • obezbjeđuje se više energije, jačaju mišići i kosti i postiže se bolje držanje tijela
  • smanjuje se prekomjerna težina
  • smanjuje se rizik od moždanog udara
  • sprečava se razvoj osteoartritisa
  • ostvaruje se kvalitetniji život.

Fizičke aktivnosti koje osobno preporučujem osobama treće životne dobi

Pješačenje
Trčanje
Fitness

  1. Pješačenje:

Ova vrsta fizičke aktivnosti predstavlja najpovoljniju aktivnost u trećoj životnoj dobi, jer ne zahtijeva posebne vještine niti specijalnu opremu, a može se provoditi individualno ili u grupi.
U izboru terena za pješačenje, odnosno hodanje prednost imaju staze u prirodi radi sigurnosti i čistoće zraka.

  1. Trčanje:

je aktivnost koja se može provoditi, također, individualno i grupno i na svim mjestima i prikladna je za većinu osoba, izuzev osoba sa prekomjernom težinom i osoba sa artrozom zglobova.
Ova fizička aktivnost povoljno utječe na kardiovaskularni i respiratorni sustav, održavanje mišičnog, hrskavičnog i vezivnog tkiva, zatim na održavanje optimalne tjelesne težine.

  1. Fitness:

Fitness je sportsko – rekreativno vježbanje osoba svih životnih dobi.
Fitness nema za cilj postizanje sportskih rezultata, već vježbanje radi unapređenja psiho – fizičkih sposobnosti, poboljšanja zdravlja, zabave, ugodne komunikacije i druženja sa ljudima.

Program fitness a za osobe starije životne dobi:

Radi se grupno ili individualno, uz muziku, u jutarnjim ili večernjim satima.
Vježbe se zasnivaju na podizanju i stimuliranju sustava za disanje i kardio – vaskularnog sustava, povećanju i poboljšanju pokretljivosti zglobova te elastičnosti vezivnog i mišićnog tkiva.

Zaključak

Starenje je prirodni fiziološki proces u kojem organizam prolazi kroz cijeli niz promjena, što utječe različito na svakog pojedinca i njegovu sposobnost da vodi aktivan i svrsishodan život, a što je u skladu, prije svega, sa genetskom predispozicijom, ali i stilom života i ponašanja prema svom zdravlju od rane mladosti.

Postoje mnogi znanstveni dokazi da fizička aktivnost ima jednu od važnih uloga u prevenciji određenih oboljenja ili u smanjenju njihovog inteziteta, posebice koronarne bolesti i da doprinosi boljoj fizičkoj kondiciji osoba treće životne dobi.
Osobe treće životne dobi koje se žele uključiti u proces kontinuirane fizičke aktivnosti, kao i u periodu bavljenja fizičkom aktivnošću trebaju savjet ljekara i medicinski pregled.

Fizičke aktivnosti koje se preporučuju osobama treće životne dobi su: pješačenje, trčanje, vožnja biciklom, plivanje, fitness, sobna gimnastika, stolni tenis, ples, joga i ostale aktivnosti…

Fizičke aktivnosti koje se ne preporučuju osobama treće životne dobi su vježbe sa ekspanderima, bavljenje sportom koji ima natjecateljski karakter I osobe kod kojih postoji kongestivna bolest srca uzrokovane naporom ne trebaju prakticirati vježbe.

Napisao: Ilija Marić

Pročitaj još:

Snaga i jakost – u čemu je razlika i postoji li?
Afterburn efekt – što je i kako ga postići
Kako se motivirati i otići na trening?
Kettlebell swing

Scroll to Top
Scroll to Top